1 Šta je autorsko pravo?

Autorsko pravo je pravo koje uživaju stvaraoci autorskih dela, originalnih duhovnih tvorevina, bez obzira na njihovu vrednost. Autorskim delima se smatra veliki broj različitih kreacija, od literarnih dela, preko predavanja, studija, fotografija, prevoda, članaka, naučno-stručnih dela, muzičkih, filmskih, likovnih, pozorišnih dela, dela arhitekture pa sve do računarskih programa, baza podataka, vebsajtova i interneta. Srodna prava su prava koja nastaju na osnovu izvođenja, umnožavanja, proizvodnje ili distribucije autorskog dela

Ključni pojam autorskog prava je autorsko delo odnosno njegova definicija. Mnogobrojne međunarodne konvencije u oblasti autorskog prava kao bitne odlike autorskog dela navode sledeće: 

·         Originalnost - Autorsko delo ne mora predstavljati apsolutnu novinu, dovoljna je inovativnost i individualnost u subjektivnom smislu. 

·         Materijalizacija – Autorsko delo mora biti materijalizovano, odnosno mora biti napisano, snimljeno, izgovoreno, naslikano, tj. vidljivo prikazano ili zabeleženo na bilo koji način.  

Autorskim delom se ne smatraju opšte ideje, postupci, metodi rada ili matematički koncepti, načela, principi i uputstva sadržana u autorskom delu, kao ni zakoni i propisi, službeni materijali organa koji vrše javne funkcije, službeni prevodi propisa i podnesci i drugi akti u upravnom i sudskom postupku.  

Autor ili stvaralac dela je takođe i prvi vlasnik autorskih prava. Jedini izuzetak ovom pravilu je kada je delo stvoreno na radnom mestu po nalogu nalogodavca, kada se imovinska prava na autorskom delu nalaze kod poslodavca u periodu od 5 godina od nastanka dela. Takođe je moguće da dvoje ili više ljudi budu suvlasnici autorskih prava na autorskom delu, u slučajevima kada su oni koautori autorskog dela, odnosno kada je više ljudi učestvovalo u nastajanju autorskog dela. 

Autorska prava, poput svake druge imovine, mogu se kupiti ili prodati, naslediti ili na neki drugi način preneti na drugoga, u celosti ili delimično. To znači da imovinska prava na autorskom delu mogu pripadati nekom drugom a ne originalnom kreatoru ili prvom vlasniku. Nasuprot tome, moralna prava autora literarnih, dramskih, muzičkih i umetničkih dela, pripadaju autoru i nakon njegove smrti ili smrti njegovih naslednika.  

Srodna prava su manje koherentna, ali neodvojiva od autorskog prava. Zakon navodi šest vrsta srodnih prava – pravo interpretatora (umetnika izvođača), pravo proizvođača fonograma, pravo proizvođača viodeograma (filmskog producenta), pravo proizvođača emisije, pravo proizvođača baze podataka i pravo izdavača.  

Prema važećem Zakonu o autorskom i srodnim pravima Republike Srbije, koji je 1994-te godine usaglašen sa zakonima Evropske Unije iz ove oblasti, autorska prava traju 70 godina nakon smrti autora. Trajanje srodnih prava je određeno prema vrsti: imovinska prava interpretatora, proizvođača fonograma, proizvođača videograma i proizvođača emisije traju 50 godina od nastanka predmeta srodnog prava; pravo proizvođača baze podataka traje 15 godina od nastanka baze; pravo prvog izdavača slobodnog dela traje 25 godina; konačno, pravo izdavača štampanih izdanja na posebnu naknadu traje 50 godina od izdavanja dela.